Pages

Categories

Pretraži


Zaključci s 19. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora

Zaključci s 19. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora

Napisao
21/04/2015
Izdvojeno, Novosti
No Comment

Z A K LJ U Č C I

s 19. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

održane 18. veljače 2015. godine

 

Pitanje:

U slučaju kada poslodavac zahtijeva od svih bolničkih specijalista da se pisano izjasne o tjednoj satnici u kojoj će raditi, i to 48 sati tjedno ili više od 48 sati tjedno:

 

  • da li bolnički specijalist, koji je potpisao izjavu o suglasnosti za rad u satnici do 48 sati tjedno, ali ne i u satnici većoj od 48 sati tjedno, ima pravo na raspoređivanje na rad u sve oblike rada (turnus, dežurstvo, rad u dane vikenda i praznika, pripravnost) koji su mu i kao prava i dužnosti navedene u ugovoru o rad? Da li je po svojim pravima i dužnostima sadržanim u ugovoru o radu u jednakopravnom položaju kao i kolege koje su potpisale suglasnost za rad u satnici većoj od 48 sati tjedno ili je u diskriminirajućem položaju? Da li može biti raspoređen na rad samo i isključivo u prvoj smjeni radnim danom (bez raspoređivanja na rad u turnus, dežurstvo, rad u dane vikenda i praznika i u pripravnosti) i to u satnici do 40 sati tjedn? Molim za obrazloženje na kojim konkretnim pravnim izvorima se takva odluka temelji?
  • da li bolnički specijalist koji radi u bolnici i u kumulativnom je radnom odnosu s medicinskim fakultetom (20%), koji je potpisao izjavu o suglasnosti za rad u satnici do 48 sati tjedno, ali ne i u satnici većoj od 48 sati tjedno, ima pravo na raspoređivanje na rad u sve oblike rada (turnus, dežurstvo, rad u dane vikenda i praznika, pripravnost) i to u satnici do 48 sati tjedno, ili može biti raspoređen na rad samo radnim danm u prvu smjenu i to u radnom vremenu od 35 sati tjedno i time uskraćen za druge oblike rada u suprotnosti sa sadržajem ugovora o radu?

 

 

Zaključak broj 131: Radnik obavlja poslove sukladno sklopljenom ugovoru o radu. Za organizaciju rada u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja odgovoran je poslodavac. Poslodavac organizira rad ustanove u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i članka 30. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

 

 

Pitanje:

  1. Koji dodatak na osnovnu plaću imaju logopedi koji rade u procesu dijagnostike i rehabilitacije?
  2. Koji dodatak imaju psiholog i rehabilitator na istim poslovima?

 

 

Zaključak broj 132:

  1. Logoped koji radi u poliklinici u procesu dijagnostike i rehabilitacije ima pravo na dodatak na plaću od 10%.
  2. Psiholog i rehabilitator koji rade u poliklinici u procesu dijagnostike i rehabilitacije imaju pravo na dodatak na plaću od 12%.

 

Pitanje:

Molimo obrazloženje i tumačenje prava iz članka 58. Kolektivnog ugovora koji se odnosi na ostvarivanje prava na položajni dodatak.

Da li zdravstveni djelatnik koji se nalazi na radnom mjestu – zdravstveni djelatnik u bolnici, poliklinici, i pripada na radno mjesto II vrste, koji obavlja poslove medicinske sestre/tehničara, fizioterapeuta ili radnog terapeuta na odjelu, te nema položaj voditelja, ostvaruje dodatak iz članka 58. Kolektivnog ugovora od 4% više u odnosu na dodatak za uvjete rada koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu (koji prema Kolektivnom ugovoru pripada položajima I, II i III vrste)?

Naime, radi se o radnom mjestu II vrste koje je sistematizacijom Ustanove nazvano voditelj tima zdravstvene njege, a sukladno Zakonu o sestrinstvu, čl. 14.a koji propisuje uvjete za obavljanje djelatnosti medicinskih sestara te nije u skladu niti povezan s Kolektivnim ugovorom, a pogotovo se ne odnosi na fizioterapeute niti na radne terapeute. Znači radno mjesto je II vrste, nije položaj i ne zove se voditelj tima već voditelj tima zdravstvene njege što kao termin ne postoji u Kolektivnom ugovoru.

Da li liječniku specijalistu na odjelu prema članku 58. Kolektivnog ugovora pripada dodatak od 4% više u odnosu na dodatak za uvjete rada koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu, ukoliko se njegovo radno mjesto zove voditelj tima – voditelj smjene?

 

Zaključak broj 133: Položajni dodatak radniku se utvrđuje na temelju ugovora o radu i pod uvjetom da je radno mjesto određeno Sistematizacijom radnih mjesta.

 

Pitanje:

Svojim Zaključkom broj 6 točka c) dali ste tumačenje prema kojem liječnici specijalisti koji su raspoređeni na poslove „zamjenika ravnatelja županijske bolnice“ odnosno „pomoćnika ravnatelja za kvalitetu“ imaju pravo na dodatak od 10% zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi , ali nemaju pravo na dodatak od 16% kao zdravstveni radnici specijalisti u bolnici“.

Molimo Vaše tumačenje obračunava li se dodatak na osnovnu plaću u iznosu od 10% na osnovnu plaću zamjenika ravnatelja, pomoćnika ravnatelja i drugih položaja I. vrste ili na osnovnu plaću npr. liječnika specijalista interne medicine koji je istovremeno i zamjenik ravnatelja.

Također, molimo Vaše tumačenje imaju li ravnatelji, zamjenici i pomoćnici ravnatelja državnih i županijskih zdravstvenih zavoda pravo na dodatak iz članka 57. Kolektivnog ugovora od 7%.

 

Zaključak broj 134:

Svi liječnici imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću od 10%, a isti im se obračunava na osnovnu plaću liječnika, odnosno liječnika specijalista.

Također, ravnatelji, zamjenici i pomoćnici ravnatelja državnih i županijskih zdravstvenih ustanova ostvaruju pravo na dodatak iz članka 57. Kolektivnog ugovora od 7%.

 

 

 

 

 

Pitanje:

Kolektivnim ugovorom određeno je da liječnik specijalist psihijatrije na zatvorenim psihijatrijskim odjelima i na odjelima forenzične psihijatrije ima pravo na dodatak od 20%. Smatramo da je odjel psihijatrije u našoj Bolnici, odjel zatvorenog tipa odnosno zatvoreni psihijatrijski odjel te smatramo da liječnici specijalisti psihijatrije koji rade na tom odjelu imaju pravo na dodatak od 20%.

 

Zaključak broj 135: Zdravstveni radnik koji radi na zatvorenim psihijatrijskim odjelima i na odjelima forenzične psihijatrije ima pravo na dodatak na plaću temeljem posebnih uvjeta rada od 20%. Ukoliko je Odjel psihijatrije u Vašoj ustanovi zatvoreni psihijatrijski odjel, tada zdravstveni radnici zaposleni u istome imaju pravo na navedeni dodatak na plaću.

 

 

 

 

Pitanje:

Dok sam radila unutar 48 sati kolege i ja smo u rasporedu i obračunu plaće za sve dane koji premašuju fond sati od 40 ili 48 imali odnosno taj dan neovisno o danu u tjednu nije nam se obračunavao rad i nismo trebali doći na posao. Kako imamo pripravnosti (ja sam kardioanesteziolog u KBC-u) dolazak na rad u bolnicu vezan po pozivu u pripravnosti nam se također obračunavao kao radno vrijeme, što je u skladu s EU direktivom, i ukoliko smo premašili dozvoljen tjedni fond sati ili radili duže u kontinuitetu od 16 sati nismo trebali iduće jutro doći na posao, iako smo u redovnom rasporedu bili napisani, jednostavno bi nam se to prikazalo kao nedolazak na posao, neplaćeno.

Međutim, sada nam nadređeni govori da će nam ako potpišemo pristanak na rad duže od 48 sati (drukčije ne možemo koristiti godišnji odmor), morati pisati po jedan dan godišnjeg odmora kad iz istog razloga ne dođemo na posao, jer smo pristali na rad od više od 48 sati i mora opravdati nedolazak, bez obzira što mi u tom tjednu imamo fond punog radnog vremena tj. 40 sati.

Je li to pravno utemeljeno, naši tehničari tako iskoriste godišnje i po pola svog godišnjeg odmora, ili otvaraju bolovanja na jedan dan, jer je katkad ako ste odradili jutro do 16 sati, i onda ste taj dan pozvani u bolnicu zbog jedne teške operacije srca npr. u 23 sata i ostali ste do jutra u 8, teško vam je nastaviti dalje raditi to jutro, iako niste u kontinuitetu odradili 16 sati i tjedno ćete premašiti tjedni fond punog radnog vremena.

 

Zaključak broj 136:

Pripravnost je oblik rada kad radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći. Vrijeme koje radnik, kojem je određena pripravnost, provede na radnom mjestu obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom i plaća kao prekovremeni rad.

Način korištenja godišnjeg odmora propisan je Zakonom o radu, a bolovanje određuje izabrani liječnik u slučaju bolesti.

 

 

 

 

 

 

 

Pitanje:

Koji dodatak pripada specijalistima medicine rada i sporta koji rade na tim poslovima u domu zdravlja?

 

Zaključak broj 137: Specijalist medicine rada i sporta koji radi u domu zdravlja ima pravo na dodatak na plaću temeljem posebnih uvjeta rada od 10%.

 

Pitanje:

U laboratorijima Službe za zdravstvenu ekologiju ZZJZ

  • pripremaju se kemikalije i podloge za kemijske i mikrobiološke analize pitkih voda, površinskih voda (vodotoka, jezera, kupališta,) otpadnih voda, zraka, hrane, briseva radnih površina i određivanja koncentracije peludi u zraku, pri tome se radi sa otrovima
  • obrađuju se uzorci pitkih voda, površinskih voda, otpadnih voda, zraka, hrane, briseva radnih površina i peludi, radi se s infektivnim materijalom
  • obrađuju se rezultati analiza u analitičkim izvještajima/nalazima.

Sličan postupak rada ima većina laboratorija bez obzira što se analizira (voda, hrana, krv, urin ili ostalo) u biokemijskom, hematološkom, citološkom, mikrobiološkom laboratoriju ili kemijskom laboratoriju jer tijekom analize se ne zna da li je materijal koji se analizira infektivan ili nije.

Po kojim kriterijima se nekim djelatnostima automatizmom smatra da rade na radnim mjestima I, II, III ili IV vrste 2/3 radnog vremena s infektivnim materijalom (npr. biokemijski, hematološki, citološki i mikrobiološki laboratorij) iako se zna da rezultati nalaza nisu uvijek infektivni?

Da li se po istim kriterijima rad u Službi za zdravstvenu ekologiju kao i u navedenim laboratorijima smatra radom s infektima?

 

Zaključak broj 138: Povjerenstvo upućuje na Zaključak broj 86. s 15. sjednice Povjerenstva.

 

Pitanje:

Obraćamo se sa zamolbom da nam dostavite mišljenje u vezi članka 61. Kolektivnog ugovora.

Naime, radi se o tome da se u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo usklađuju koeficijenti za isplatu plaća temeljem Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Navedenim usklađivanjem doći će do smanjenja osnovnog koeficijenta za obračun plaća radnicima, pa tako i do smanjenja plaće u bruto odnosno neto iznosu.

   Da li osoba koja je u Nastavnom zavodu zaposlena kao invalidna osoba, a radi se o slijepoj osobi kojoj nedostaje 5 godina za odlazak u punu starosnu mirovinu, ima pravo na zaštitu shodno navedenom članku? Navedeni radnik počeo je raditi kao slijepa osoba u Zavodu 01.05.1971. godine, a rješenjem HZMO utvrđeno mu je svojstvo invalidne osobe od 1999. godine.

Da li osobe koje imaju rješenje o tjelesnom oštećenju od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u rasponu od 30-80%, a nedostaje im 5 godina do pune starosne mirovine imaju pravo na zaštitu temeljem članka 61. Kolektivnog ugovora?

 

Zaključak broj 139: Radnik ostvaruje pravo na zaštitu temeljem članka 61. Kolektivnog ugovora ukoliko je do smanjenja radne sposobnosti došlo tijekom radnog vijeka radnika.

Rješenje o tjelesnom oštećenju ne mora značiti i smanjenje radne sposobnosti koje mora utvrditi nadležno tijelo.

 

 

Pitanje:

Ako zaposlenik radi dio radnog vremena u operacijskoj sali, dio radnog vremena u djelatnosti hitne medicine i dio radnog vremena na radiološko-dijagnostičkim i terapijskim postupcima, da li se radno vrijeme u sva tri segmenta može zbrojiti i uzeti kao pravna osnova za određivanje dodatnih 5 dana godišnjeg odmora, odnosno korištenje najviše 35 dana godišnjeg odmora?

 

Zaključak broj 140: Radnik ima pravo na 5 dana godišnjeg odmora temeljem posebnih uvjeta rada s najmanje 2/3 radnog vremena na radnim mjestima iz članka 35. točke e) Kolektivnog ugovora.

 

 

Pitanje:

Radnice fizioterapeuti Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju rade puno radno vrijeme u Ambulanti za rehabilitaciju djece s neurorazvojnim poremećajima (cerebralna paraliza, spazam, mentalna retardacija, epilepsija). S obzirom na prirodu posla postoji veliko opterećenje lokomotornog sustava zbog nefiziološkog položaja tijela prilikom rada.

Koji dodatak s osnova posebnih uvjeta rada pripada navedenim radnicama?

 

Zaključak broj 141: Fizioterapeut koji radi u ambulanti za rehabilitaciju ima pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 8%.